Saunia e WANG XIAOYU ma ZHOU JIN | CHINA DAILY | Fa'afouga: 2021-07-01 08:02
Na faalauiloa mai e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina o le LalolagiUa leai se malaria i Sainai le Aso Lulu, ma viia ai lana "galuega mataʻina" o le faʻaitiitia o mataupu faʻaletausaga mai le 30 miliona i le leai i le 70 tausaga.
Na taʻua e le WHO ua avea Saina ma uluai atunuu i le itulagi o le Pasefika i Sisifo ua aveesea le faamai e feaveai e namu i le silia ma le tolusefulu tausaga, ina ua mavae Ausetalia, Sigapoa ma Brunei.
“O lo latou manuia sa faigata ona maua ma na oo mai ina ua mavae le tele o tausaga o gaioiga fa'apitoa ma faifai pea,” o le saunoaga lea a Tedros Adhanom Ghebreyesus, le faatonu aoao o le WHO, i se faamatalaga na tuuina atu i le Aso Lulu. “Faatasi ai ma lenei faasilasilaga, ua auai Saina i le aofaiga o atunuu o loo faatupulaia o loo faaalia i le lalolagi o se lumanai e aunoa ma le malaria o se sini aoga.”
O le Malaria o se faʻamaʻi e feaveaʻi e ala i u o namu poʻo le tuiina o le toto. I le 2019, e tusa ma le 229 miliona mataupu na lipotia mai i le lalolagi atoa, ma mafua ai le maliliu o le 409,000, e tusa ai ma se lipoti a le WHO.
I Saina, na fuafua e 30 miliona tagata na mafatia i le faʻamaʻi pipisi i tausaga taʻitasi i le vaitau o le 1940, ma le fua faatatau o le oti e 1 pasene. I lena taimi, e tusa ma le 80 pasene o itumalo ma itumalo i le atunuʻu na tauivi ma le malaria pipisi, e tusa ai ma le National Health Commission.
I le iloiloina o ki autū i le manuia o le atunuʻu, na faʻailoa mai ai e le WHO ni vaega se tolu: o le faʻalauiloaina o fuafuaga faʻavae mo inisiua faʻalesoifua maloloina e faʻamautinoa ai le gafatia o le suʻesuʻeina ma le togafitia o le malaria mo tagata uma; galulue faʻatasi i le tele o vaega; ma le faʻatinoina o se fuafuaga fou e pulea ai faʻamaʻi lea ua faʻamalosia ai le mataʻituina ma le taofiofia.
Na saunoa le Matagaluega o le Va i Fafo i le Aso Lulu, o le aveesea o le malaria o se tasi lea o sao o Saina i le alualu i luma o aia tatau a tagata soifua ma le soifua maloloina o tagata i le lalolagi atoa.
O se tala fiafia mo Saina ma le lalolagi le tuuina atu i le atunuu o le tusipasi e leai se malaria e le WHO, na saunoa ai le sooupu a le matagaluega o Wang Wenbin i se fonotaga i aso taitasi ma le au tusitala. O le Vaega Komunisi o Saina ma le malo o Saina sa latou faamuamua pea le puipuiga o le soifua maloloina, saogalemu ma le manuia o tagata, o lana tala lea.
E leai ni faʻamaʻi pipisi o le malaria i totonu o le atunuʻu na lipotia mai e Saina mo le taimi muamua i le 2017, ma e leai ni mataupu faʻalotoifale na faʻamaumauina talu mai lena taimi.
Ia Novema, na faila ai e Saina se talosaga mo se tusipasi e leai se malaria i le WHO. Ia Me, na faia ai e tagata tomai faapitoa na faapotopoto e le WHO ni iloiloga i itumalo o Hubei, Anhui, Yunnan ma Hainan.
E tuʻuina atu le tusipasi i se atunuʻu pe a le resitalaina ni faʻamaʻi pipisi i le lotoifale mo le itiiti ifo ma le tolu tausaga sosoo ma faʻaalia ai le gafatia e puipuia ai le ono pipisi atu i le lumanaʻi. E fasefulu atunuʻu ma teritori ua tuʻuina atu i ai le tusipasi i le taimi nei, e tusa ai ma le WHO.
Peita’i, na saunoa Zhou Xiaonong, o le ulu o le Nofoaga Tutotonu a Saina mo le Pulea ma le Puipuiga o Fa’ama’i a le National Institute of Parasitic Diseases, o lo’o fa’amaumauina pea e Saina le tusa ma le 3,000 mataupu o le malaria mai fafo i le tausaga, ma o le Anopheles, le ituaiga namu e mafai ona fa’asalalauina ai parasite malaria i tagata, o lo’o iai pea i nisi o itulagi lea sa avea ai le malaria ma avega mamafa i le soifua maloloina lautele.
“O le auala sili e faʻamautu ai taunuuga o le faʻaumatia o le malaria ma le faʻaitiitia o le lamatiaga e mafua mai i faʻamaʻi mai fafo, o le galulue faʻatasi lea ma atunuʻu ese e faʻaumatia le faʻamaʻi i le lalolagi atoa,” o lana tala lea.
Talu mai le 2012, ua amataina e Saina ni polokalame galulue faatasi ma pulega i fafo e fesoasoani ai i le aoaoina o fomai i nuu i tua ma faaleleia atili ai lo latou tomai e iloa ma togafitia ai mataupu o le malaria.
O le fuafuaga ua iʻu ai i le faʻaitiitia tele o le fua faatatau o faʻamaʻi i vaega ua sili ona aʻafia i le faʻamaʻi, o le tala lea a Zhou, ma faaopoopo mai ai o le polokalame e tetee atu i le malaria ua faamoemoe e faalauiloaina i isi atunuu e fa.
Na ia fa’aopoopo mai e tatau ona fa’aopoopo atu taumafaiga e fa’alauiloa ai oloa fa’alotoifale e tete’e atu i le malaria i atunuu i fafo, e aofia ai le artemisinin, meafaigaluega fa’ama’i ma upega e togafitia ai iniseti.
Na fautuaina e Wei Xiaoyu, o se ofisa sinia o galuega faatino i le Bill & Melinda Gates Foundation, ia atiina ae e Saina nisi taleni faatasi ai ma le poto masani i atunuu ua matua aafia i le faamai, ina ia mafai ona latou malamalama i aganuu ma faiga faalotoifale, ma faaleleia atili ai a latou
Taimi na lafoina ai: 21-Nov-2021

